
"Kaos" se obično prevodi kao "kaos" ili "poremećaj".。Često se koristi da znači "Ne mogu pronaći odgovor" ili "opterećenje".、Ovdje、Koristit ću ga s malo matematičkog značenja。
Svi rade "buduća predviđanja"。Izračunajte koliko će vremena trebati da se vozite do mjesta brzinom od 30 km/h、Zovem prijatelja o očekivanom vremenu dolaska, uključujući prometne gužve.。U matematici se stvari koje se mogu predvidjeti jednostavno kroz proračune nazivaju se "linearnim".。1Kad je na hektaru zemlje zasijano 100 kg sjemena, dobivena je žetva od 500 kilograma.。Ako sljedeće godine širite 200 kilograma sjemena na 2 hektara, možete očekivati da će ubrati 1.000 kilograma.。Ovo je ujedno i vrsta predviđanja budućnosti。Međutim, cijena sjemena je nestabilna、Nije jasno koliko sjemena možete kupiti、気候も不安定で大雨で根こそぎ収穫を失ってしまうような条件では作付け面積と収穫量の関係は簡単に予測できません。このように様々な条件が複雑に絡み合う、(未来予測が単純ではない)こういうモノを数学では「非線形」といいます。Mnoge različite stvari u svakodnevnom životu su nelinearne.。
Pa onda、Je li kaos nelinearni?、Mislim da je tako, ali čini se da je malo drugačije。Na primjer, pretpostavimo da imate vremensku prognozu koja kaže da će "lagana kiša započeti sutra popodne."。Onda će rublje biti sutra、外出はあさっての午前中に済ませてしまおうと考えます。天気図もそれを納得させる状況です。翌日は予報通りの洗濯日より。でも翌々日、午後からのはずだった雨が朝からになり、しかも本降りのなか傘をさして外出したのに、午後には雨はあがってしまった。そんな経験は誰しもあるでしょう。天気図から計算し、予測はできるのに、結果は思った通りにはならない。「(必ずしも)予想通りの結果にはならない」ことがある。それが(数学的な意味でいう)カオスです。
似たような状況なのに、ちょっとの違いで結果が大きく違ってしまう。これが「カオス理論」で、気象学者のローレンツという人が1961年に発表した数学理論です。この理論は私たちの身の回りの実際をよく表現していると思います。最初の頃は描くたびに絵が上手くなり、楽しくなってどんどんチャレンジできたのに、なぜか最近は面白くない。なんでも描ける技術力はあるのに結果はちぐはぐ。同じ頃、同じように始めた仲間がルンルンで描いているのが羨ましい…これってカオスじゃないでしょうか。ちょっと条件を変えたら、明日は特別素晴らしい絵ができるかも。これもカオス。ali、せっせとそれを続けたからって秀作が連発できるわけでもない。日常は「非線型」ですから。